Odobrenje bi trebalo donijeti napredak u odnosu na dosadašnji postupak, ali ako ne bude poluga rasterećenja poduzetnika u daljnjem razvoju projekta, osobito u pogledu pribavljanja stvarnih prava nad zemljom, moglo bi se pretvoriti tek u još jednu administrativnu prepreku.
Početkom srpnja, točnije 7. srpnja ove godine na snagu je stupila Uredba o kriterijima za provođenje javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja i uvjetima izdavanja energetskog odobrenja. Time je nakon gotovo dvije godine od stupanja na snagu novog Zakona o tržištu električne energije Hrvatska dobila temeljni podzakonski akt koji omogućuje razvoj novih energetskih projekata u području električne i toplinske energije te kogeneracije. Energetsko odobrenje upravni je akt Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja temeljem kojeg se planira gradnja, rekonstrukcija odnosno revitalizacija proizvodnih postrojenja.
Zakon propisuje da je energetsko odobrenje potrebno ishoditi za gradnju svih novih postrojenja za proizvodnju i skladištenje električne energije. Iznimka su isključivo proizvodna postrojenja koja se smatraju jednostavnim građevinama u smislu pravila o gradnji. Energetsko odobrenje potrebno je ishoditi i za nova proizvodna postrojenja toplinske energije i kogeneracije. Energetsko odobrenje nužno je i za rekonstrukciju odnosno revitalizaciju postojećih proizvodnih postrojenja.
Važna promjena prioriteta
Prema starom zakonu i Pravilniku o kriterijima za izdavanje energetskog odobrenja za proizvodna postrojenja energetsko odobrenje se u pravilu ishodilo nakon ishođenja lokacijske dozvole. Novim zakonom i uredbom ishođenje energetskog odobrenja je korak koji slijedi odmah nakon izrade idejnog rješenja proizvodnog postrojenja. Ishođenje energetskog odobrenja sada je preduvjet za postupak priključenja na distribucijsku odnosno prijenosnu mrežu pred mjerodavnim operatorom (HEP-ODS ili HOPS). Prema novim pravilima priključenja operatora uza zahtjev za izradu EOTRP-a za proizvodna postrojenja obvezno se prilaže i važeće energetsko odobrenje.
Energetsko odobrenje u sebi sadrži i vrlo detaljne podatke o proizvodnom postrojenju, obuhvatu prostora, korištenoj tehnologiji, razdoblju u kojem se mora završiti projekt i ishoditi uporabna dozvola te priključnoj snazi. To odobrenje ne predstavlja pravnu osnovu za ulazak u posjed zemljišta na kojem se ima graditi postrojenje, ali se smatra dokazom pravnog interesa u svrhu ishođenja akata potrebnih za gradnju objekata za proizvodnju električne energije ili postrojenja za skladištenje energije.
Energetsko odobrenje temelj je upisa projekata obnovljivih izvora energije u registar OIEKPP te posljedično ishođenja statusa povlaštenog proizvođača električne energije. Upis u registar OIEKPP omogućuje nositelju projekta da sudjeluje u natječajima za dodjelu tržišne premije i zajamčene otkupne cijene koje organizira HROTE temeljem Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitim kogeneracijama.
Bez provođenja natječaja
Energetsko odobrenje izdaje se u postupku bez provođenja javnog natječaja ili uz provođenje javnog natječaja. Ako se provodi bez javnog natječaja Ministarstvo gospodarstva će u roku od 90 dana od zaprimanja urednog zahtjeva izdati rješenje kojim odbija ili usvaja zahtjev i izdaje energetsko odobrenje. Cijena naknade za izdavanje energetskog odobrenja iznosi 8,327 EUR/kW priključne snage novog proizvodnog postrojenja. Npr. investitor za novo proizvodno postrojenje priključne snage 100 MW platit će izdavanje energetskog odobrenja 832.700 eura (100 x 1000 x 8,327).
U slučaju rekonstrukcije ili revitalizacije postojećih proizvodnih postrojenja naknada iznosi 1,50 EUR/kW priključne snage te se plaća na razliku povećanja snage u odnosu na postojeću snagu proizvodnog postrojenja. Npr. investitor želi povećati priključnu snagu postrojenja sa 100 na 120 MW, izdavanje energetskog odobrenja plaća se za 20 MW povećanja (120 - 100), odnosno 30.000 eura (20 x 1000 x 1,50).
Uz provođenje javnog natječaja
U postupku izdavanja energetskog odobrenja uz provođenje javnog natječaja prvi korak je iskaz interesa investitora. Iskazom interesa investitor naznačuje Ministarstvu da na određenom obuhvatu prostora želi sagraditi proizvodno postrojenje. Iskaz interesa podnosi se Ministarstvu ako je zemljište na kojem se želi graditi proizvodno postrojenje u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Iskazu interesa prilaže se, između ostalog, preliminarno mišljenje nadležnog operatora o mogućnosti priključenja, idejno rješenje, studija izvedivosti i jamstvo za ozbiljnost iskaza interesa.
Ministarstvo u roku od 90 dana od zaprimanja urednog iskaza interesa donosi odluku o raspisivanju javnog natječaja odnosno odbijanju raspisivanja javnog natječaja. U roku od 60 dana od zaprimanja urednog iskaza interesa Ministarstvo na svojim web-stranicama objavljuje zaprimanje urednog iskaza interesa i svu dokumentaciju priloženu uz iskaz interesa, osim idejnog rješenja i studije izvodljivosti, koji se smatraju poslovnom tajnom do provođenja javnog natječaja.
Što treba dostaviti
U postupku odlučivanja o raspisivanju javnog natječaja Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja provjerava uvidom u registar OIEKPP je li za navedeni obuhvat prostora već izdano važeće energetsko odobrenje. Ako je navedeni obuhvat prostora obuhvaćen drugim projektom isti prostor se može odobriti i za novo energetsko odobrenje ako postoje mogućnosti unutar prostornih i tehnoekonomskih (npr. gradnja nove solarne elektrane između vjetroagregata postojeće vjetroelektrane) kriterija te uza suglasnost nositelja postojećeg projekta. Jamstvo ozbiljnosti iskaza interesa iznosi 1,50 eura/kW priključne snage te se može dostaviti u obliku neprenosive, neopozive i bezuvjetne bankarske garancije izdane u korist HROTE-a u trajanju od minimalno 180 dana od dana iskaza interesa ili uplatom jamčevine na račun HROTE-a.
Javni natječaj provodi se u dvije faze: javni poziv za dostavu ponuda u trajanju od 30 do 60 dana i javni natječaj s rokom za podnošenje ponude od 30 dana.
Jamstvo ozbiljnosti ponude na natječaju podložno je istim uvjetima kao i jamstvo ozbiljnosti iskaza interesa. Ono se uračunava u naknadu za izdavanje energetskog odobrenja dobitnoj ponudi. Jamstvo za ozbiljnost ponude ne vraća se sudioniku koji je iskazao neistinite podatke ili dokumentaciju. Ostalim sudionicima jamstvo za ozbiljnost ponude vraća se nakon završetka javnog natječaja.
Kriterij konkurentnosti
Kriterij konkurentnosti procjenjuje se prema tehnologiji ugrađenoj u projekt. Maksimalan broj bodova (10) ostvaruju projekti proizvodnih postrojenja koji se planiraju s postrojenjem za skladištenje električne energije nazivne snage najmanje 10% priključne snage proizvodnog postrojenja te kojem je kapacitet baterije dostatan za minimalno jedan sat skladištenja električne energije. Ostali projekti dobivaju od nula do šest bodova ovisno o ugrađenoj tehnologiji. Nadzor poštovanja dobitne ponude obavlja se naknadno, kad investitor čija je ponuda proglašena dobitnom ishodi pravomoćnu građevinsku dozvolu. Nadzor se obavlja uvidom u pravomoćnu građevinsku dozvolu.
Kazna za nepridržavanje tehnološkog rješenja iskazanog u izabranoj ponudi iznosi 50% iznosa investicije predviđene za gradnju postrojenja potrebnih za ostvarenje tehnološkog rješenja (npr. ukupna investicija je 120 milijuna EUR, od čega 20 milijuna EUR otpada na bateriju za koju se odstupilo od tehnološkog rješenja iskazanog u ponudi – kazna u tom slučaju iznosi 50% od 20 milijuna EUR odnosno 10 milijuna EUR). Kazna se uplaćuje u korist FZOEU-a.
Naknada lokalnoj zajednici
Kriterij visina naknade jedinici lokalne samouprave i mogućnost sudjelovanja jedinica lokalne samouprave dijeli se na potkriterij visine naknade (maksimalno 10 bodova) i potkriterij sudjelovanja lokalne samouprave (maksimalno pet bodova). Naknade jedinici lokalne samouprave dijele se na fiksnu godišnju naknadu (u iznosu od 1,50 EUR/kW priključne snage) i naknadu za korištenje prostora (varijabilna naknada koju nude investitori u postupku natječaja, minimalna naknada je 0,001327 EUR/kWh isporučene električne energije).
Potkriterij sudjelovanja lokalne samouprave (maksimalno pet bodova) procjenjuje se prema vlasničkom udjelu jedinice lokalne samouprave u projektu, pri čemu se samo projektima s od 75,1 do 100% udjela dodjeljuje maksimalnih pet bodova. Nejasno je kako će se u praksi ostvarivati taj potkriterij budući da jedinice lokalne samouprave u pravilu nemaju kapacitete samostalno iznijeti velike energetske projekte, a potencijalni privatni partneri neće pristajati na velika smanjenja vlastitog vlasničkog udjela u projektu.
Kriterij energetske učinkovitosti
Kriterij energetske učinkovitosti računa se u planiranoj godišnjoj proizvodnji proizvodnog postrojenja u MWh po jedinici obuhvata prostora (m2 ili ha). Jednostavnije rečeno, što više nudite proizvesti na što manjoj površini to je ocjena energetske učinkovitosti bolja. Najbolji ponuditelj u toj kategoriji dobiva maksimalnih 20 bodova. Ako se nakon realizacije projekta i ‘puštanja u pogon‘, uvidom u pravomoćnu uporabnu dozvolu utvrdi lošija energetska učinkovitost od ponuđene u dobitnoj ponudi investitor se kažnjava kaznom u iznosu od 5% od ukupnog iznosa investicije. Kazna se uplaćuje u korist FZOEU-a.
Kriterij rokova gradnje
Kriterij roka gradnje proizvodnog postrojenja računa se prema mjesecima unutar kojih se nudi gradnja proizvodnog postrojenja i ishođenje pravomoćne uporabne dozvole. Ponuđači koji nude ishođenje pravomoćne uporabne dozvole unutar roka od 12 do 24 mjeseca od dana izdavanja energetskog odobrenja dobivaju maksimalnih 15 bodova.
Kod hidroelektrana maksimalan broj bodova dobiva se za ponude ishođenja pravomoćne uporabne dozvole unutar roka od 48 mjeseci od izdavanja energetskog odobrenja. Odstupanje od ponuđenog roka ishođenja pravomoćne uporabne dozvole kažnjava se kaznom od 0,01% iznosa cjelokupne investicije za svaki dan kašnjenja (100 dana kašnjenja rezultira kaznom od 1% ukupnog iznosa investicije).
Donošenjem Uredbe o energetskom odobrenju Republika Hrvatska eliminirala je veliku prepreku razvoju projekata u područjima električne energije, toplinske energije i kogeneracije. Kriteriji definirani Uredbom o energetskom odobrenju jasni su i transparentni te unatoč manama (npr. kod participacije u vlasničkoj strukturi jedinica lokalne samouprave) predstavljaju napredak u odnosu na dosadašnji postupak izdavanja energetskog odobrenja. Ipak, ako energetsko odobrenje ne bude poluga rasterećenja poduzetnika u daljnjem razvoju projekta, osobito u pogledu pribavljanja stvarnih prava nad zemljom, postupak ishođenja energetskog odobrenja mogao bi se pretvoriti tek u još jednu administrativnu prepreku u realizaciji energetskih projekata.
Članak su napisali Marija Mušec, partner, Šime Dujmović Maruna, odvjetnik, Odvjetničko društvo Bardek, Lisac, Mušec, Skoko i partneri u suradnji s CMS-om Reich-Rohrwig Hainz (CMS Hrvatska).