Njemačko-hrvatska konferencija "Sve digitalno"

"Moramo se potruditi da promjena bude što brža jer dolazi sigurno"

Ne treba se opirati današnjim tehnologijama, ustvrdila je Sonja Popović, direktorica SAP-a u Hrvatskoj, na pitanje kakva nas promjena čeka, suštinska ili tehnološka. Nećemo ostati bez radnih mjesta nego će tehnologija zamijeniti neke poslove da bi ljudima omogućila da budu kreativni, kazala je Popović tijekom panel rasprave na prvoj njemačko-hrvatskoj konferenciji Sve je digitalno koja se održala 14. 11. u prostorijama BMW Tomić City Storea u Zagrebu.

Konferenciju je s nekoliko uvodnih riječi otvorio direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore Sven Thorsten Potthoff. Uputio je riječi zahvale Bavarskoj koja je vrlo napredna u pogledu digitalizacije, a potom i predstavnicima Tomić & Co. Naglasio je kako dvije trećine njemačkih tvrtki vidi velike prilike u području digitalizacije, gdje politika često zaostaje. Dobar primjer su poteškoće kod uspostave učinkovite mreže širokopojasnog interneta, ali i u digitalizaciji i unaprjeđenju birokracije.

Uslijedilo je predavanje Martina Reentsa, dobitnika nagrade za poduzetnika godine i German Founder Awarda. U izlaganju Digital disruption in Travel & Tourism“ vodio je publiku na svoje putovanje kroz Rusiju tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva, prikazujući na primjerima promjenu koja je u turizmu potaknuta digitalizacijom. Ovo je ljeto Rusija ugostila 2,9 milijuna turista koji su morali putovati iz jednog grada u drugi te komunicirati s lokalnim stanovništvom. Najveći izazovi? Jezik, transport i vize. Rusija se od posljednjeg Reentsovog putovanja 2010. godine tehnološki uvelike razvila. Tijekom nogometnog prvenstva vožnja vlakom bila je besplatna, a kupovina karata obavljala se preko mobilne aplikacije razvijene samo za navijače. Uvedeno je 780 dodatnih vlakova. Nadalje je u većini slučajeva bilo moguće plaćati karticom, navijačima su na raspolaganje stavljene identifikacijske kartice za ulazak u državu, Google-prevoditelj omogućio je komunikaciju između lokalnog stanovništva i navijača, Uber je u gradu poput Samara olakšao transport. Za skoro svaki problem je, dakle, pronađeno prikladno tehnološko rješenje.

Nakon uvodnog predavanja održana je panel rasprava, a sudionice su bile leading ladies iz vodećih tvrtki u digitalizaciji, SAP-a, HT-a, Siemensa. Aktivno su raspravljale o budućim izazovima i digitalnim promjenama, kako u Hrvatskoj tako i u Europi i svijetu. Trebat će nam neko vrijeme, no nove tehnologije znatno će utjecati na način rada, zaključila je Medeja Lončar, predsjednica uprave Siemens Hrvatska, na što se nadovezala i Nataša Rapaić, članica Uprave i glavna operativna direktorica za privatne korisnike Hrvatskog Telekoma, tvrdeći da će promjene biti drastične, zbog čega se moramo potruditi da promjena bude što brža jer sigurno dolazi. Hajdi Ćenan je na pitanje o tome koliko je promjena velika odgovorila da pojam umjetne inteligencije postoji preko šezdeset godina. Ne radi se o novom izrazu. Što se tehnologija brže razvija, to su brže i promjene.

Panelistice su se složile u tome da Europa prilično zaostaje po pitanju novih tehnologija. Sve se zbiva izvan Europe, naglašava Popović. Najinovativniji su u Aziji i, što mnoge iznenađuje, u afričkim zemljama. Zemlje Jugoistočne Europe imaju dobre temelje, a da je društvo drugačije, unaprijedili bi kvalitetu života. Mi smo unutar SAP-a prepoznati kao zemlje koje rade nove stvari, često smo i ispred kolega iz Njemačke i Austrije, tvrdi Popović, no za postizanje promjena treba napraviti iskorak. Na to se nadovezala Ćenan koja tvrdi da pamet, znanje i sposobnost postoje, no Europa nije jednostavno tržište. Teško je napraviti platformu koja funkcionira u cijeloj Europi.

Velik problem predstavlja i odlazak mladih IT stručnjaka iz države. Rapaić naglašava važnost sposobnih ljudi. Što manje ljudi ulaže u digitalizaciju i provodi je, veći je problem. Ljudi s IT znanjem odlaze gdje bolje zarađuju. Ne proizvodimo nove mlade stručnjake, a kada ih osposobimo odu. Siemens, primjerice, ima centre kompetencije s mladima koji rade globalno na projektima. U njihove treninge u prvoj godini treba uložiti 15 000 Eura.

Ćenan se na kraju rasprave osvrnula i na rastući sektor zdravstva. Sve se više ulaže u prevenciju. Naglašava kako je velik problem to što se radi o zatvorenom i konzervativnom sustavu pa start-upovi bez suradnje sa zdravstvenim institucijama mogu doći do neke točke i ne dalje. Važno je pokrenuti se, počevši od edukacija, olakšica, smanjenja poreza na dohodak jer ovo područje ima ljudski kapital koji je vrijedan, zaključuje Rapaić.